Blog

Nakon izrazito uspješne prve hrvatske konferencije o zlatu održane prošle godine, CROGOLD se ovog ožujka vraća u unaprijeđenom i još zanimljivijem izdanju. Ovogodišnja CROGOLD konferencija koja okuplja vodeće domaće, ali i strane stručnjake za plemenite metale, održat će se 20. ožujka u dvorani zagrebačkog hotela Hilton Garden Inn, na adresi Radnička cesta 21 s početkom u 10 sati. Što očekivati na konferenciji? CROGOLD 2024 organizira se pod pokroviteljstvom vodećih europskih kovnica – švicarskog Argor Heraeusa i njemačkog Heimerle + Meulea čiji će stručnjaci podijeliti svoja gledišta i informacije s tržišta sa sudionicima.Osim stranih kovnica i stručnjaka, na ovogodišnjoj konferenciji očekuju se i vodeći domaći stručnjaci na polju plemenitih metala (Centar Zlata, Hrvatska kovnica novca) te općenito u ekonomskoj sferi (Andrej Grubišić, Mladen Vedriš, Neven Vidaković). Ovogodišnji CROGOLD stoga će sudionicima pružiti uvid u najnovije trendove s tržišta koje će pružiti stručni predavači kojima su dostupne najnovije informacije. Osim toga, konferencija pruža vrijedu priliku za umrežavanje za sve sudionike na tržištu plemenitih metala, kao i za širu javnost zainteresiranu za ulaganje u investicijsko zlato. Kako se prijaviti? Broj mjesta za sudionike na CROGOLD konferenciji je ograničen i stoga je poželjno na vrijeme se prijaviti kako biste osigurali svoje mjesto na zlatnom događaju godine. Prijava je besplatna, a svim je sudionicima osiguran ručak i osvježenje u pauzi od strane sponzora Illy i Podruma Mata. Više informacija o rasporedu konferencije, predavačima i temama, kao i obrazac za prijavu za sudjelovanje, možete pronaći klikom na sljedeću poveznicu.

Zagreb, 22. 03. 2023. – Ulaganje u investicijsko zlato ponovno se i u trenutačnim složenim, globalno izazovnim ekonomskim uvjetima, pokazalo kao najbolje rješenje za zaštitu imovine građana i institucionalnih investitora, zaključak je to 1. Konferencije o zlatu, koja se održala u hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu. Da svijet, građani, poduzetnici i investitori trebaju zlato kao uvijek sigurno utočište, dokazuje i postignuta trenutačna rekordna cijena zlata od gotovo 2000 dolara za uncu. Inflacija se vratila, a kamatne stope rastu. Svijet i globalna ekonomija su danas puno nestabilniji nego što je to bio prije nekoliko godina. Upravo zato zlato ponovno postaje nezaobilazna imovina koju treba imati u ovakvim nestabilnim vremenima, istaknuo je na Konferenciji investicijski analitičar i izvršni direktor Loti Tradinga NEVEN VIDAKOVIĆ  Kada tradicionalni ulagački instrumenti, poput obveznica, štednje u bankama, te ulaganja u nekretnine, postanu nesigurni, građani, ali i svi ostali investitori posežu za investicijskim zlatom. Objašnjava to direktor Centra Zlata SAŠA IVANOVIĆ, koji je to potkrijepio činjenicom da cijena zlata u zadnjih 50 godina stabilno raste. Na primjer, u ožujku 1972. cijena unce zlata je bila 48 da bi u ožujku 2023. narasla na 1962 dolara. Zato je ulaganje u investicijsko zlato puno isplativije od čuvanja novca u banci ili kod kuće, istaknuo je Ivanović. Premda „zlatni standard“ koji je u povijesti bio okosnica svih monetarnih sustava ne postoji već više od 50 godina, središnje banke većine zemalja u svijetu, posljednjih godina, kupuju zlato u velikim količinama. U 2022. godini, u samo godinu dana, središnje banke u svijetu, povećale su imovinu u zlatu za čak 152 posto, naglasio je MARIJO KOKIĆ menadžer za ključne kupce najstarije njemačke talionice plemenitih metala Heimerle + Meule. Povećana potražnja središnjih banaka za zlatom pokazuje da ono i dalje ima izuzetno važnu ulogu u stabiliziranju svjetskih valuta, posebno u nestabilno vrijeme. Od uvođenja eura do danas, cijena zlata je narasla čak 6 puta, zaključio je Kokić.  Gdje smo i kako dalje, glavno je dnevno, tjedno, godišnje pitanje u ovo vrijeme neizvjesnosti i nesigurnosti u kojem se danas nalazimo. Zona sigurnosti, poslovno promatrano, postaje daleka obala – vidljiva tek na horizontu. U takvim uvjetima, nekretnine i zlato zamjenjuju ulaganja u dionice i obveznice ili držanje gotovog novca, smatra MLADEN VEDRIŠ s veleučilišta Effectus. Kako ističe Vedriš, daljnja događanja bit će interakcija niza varijabli – geopolitičkih, ekonomskih, socijalnih, a već u bliskoj budućnosti, snažno će se ispreplitati realna događanja te percepcija i psihologija građana i tržišta. Hrvatska kovnica novca, kao jedini hrvatski proizvođač investicijskih zlatnika, kontinuirano daje svoj doprinos hrvatskom tržištu investicijskog zlata, ističe to predsjednik Uprave Hrvatske kovnice novca DAMIR BOLTA. Atraktivne, ograničene serije zlatnika izdane u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, s motivima bliskima domaćim, ali i stranim kupcima, polako, ali sigurno zauzimaju sve značajniji udio na tržištu. Nekad su građani ulaganje u zlato smatrali kompliciranim. Činjenica da se danas u zlato može ulagati na više načina, a da kod kupovine fizičkog zlata koje se i smatra najboljom opcijom, ima veliki broj opcija i vrijednosti, kupnja zlata je jednostavna, objašnjava to JOSIP KOKANOVIĆ, operativni direktor Centra Zlata. Investicijsko zlato lako se može čuvati i jednostavno u svakom trenutku unovčiti, a na tržištu se može kupiti veliki broj proizvoda od zlata – od pločica koje teže samo 1 gram, pa preko popularnih zlatnika, do poluga težine 1 kilogram, objasnio je Kokanović.  Inače, na 1. Konferenciji o zlatu, bilo je riječi i o aktualnom stanju stabilnosti bankarskog sustava u svijetu i Europi, investiranju na tržištima kapitala, ali i vrijednosti zlata kao metala nužnog u modernom svijetu. Zlata koje je kroz 3. industrijsku revoluciju postalo više od samog čuvara vrijednosti imovine – do danas – plemenitog metala nužnog u masovnoj proizvodnji visokotehnoloških proizvoda, ali i temelja 4. industrijske revolucije. 

1. Svo zlato stane u kocku s bridovima od 22 metra Prema trenutnim procjenama Svjetskog vijeća za zlato, kroz cjelokupnu povijest civilizacije izrudareno je približno 208,874 tona zlata. Čak 67% od ukupne količine izrudarili smo u posljednjih 70-ak godina. S obzirom da je zlato kao materijal gotovo neuništivo, većina njega je i dalje negdje pohranjena ili se nalazi u tržišnim tokovima.  Zanimljivost je da kada bismo skupili svu ovu količinu zlata na jedno mjesto i stopili je u jednu veliku kocku, bridovi te kocke bili bi dugački samo 22 metra, što je otprilike širina jednog olimpijskog bazena. U to zlato spadaju moderne poluge i zlatnici, sav nakit, ali i poznati predmeti poput Tutankamonove maske. 2. SAD ima najviše zlatnih rezervi Statistike govore da su zemlje s najvećim zlatnim rezervama trenutno SAD (8,133.46 tona), Njemačka ( 3,355.14 tona), Italija (2,451.84 tone), Francuska (2,436.63 tone), Rusija (2,298.53 tone) te Kina (1,948.31 tona). Nakon velike šestorke, pozamašne količine zlatnih rezervi drže i Švicarska, Japan, Indija, Nizozemska i Turska, a nakon njih slijedi Europska središnja banka (ESB).  U ESB-u su još tijekom njenog osnivanja zaključili da zlatne rezerve trebaju iznositi minimalno 15% ukupnih rezervi. No, prema posljednjim podacima, zlatne rezerve ESB-a značajno su veće od te brojke. Zlatne rezerve ESB-a narasle su za 133% u razdoblju od 1998. do sredine 2021. te trenutno iznose preko 504.8 tona odnosno više od 28% ukupnih rezervi. Hrvatska je donedavno bila jedina članica EU te jedina država na europskom kontinentu uz energetski bogatu Norvešku, koja nije posjedovala niti gram zlata u svojim rezervama. Međutim, zahvaljujući ulasku u europodručje i službenim zahtjevima ESB-a, HNB je krajem prošle godine pribavio 1.75 tona zlata. 3. Kina je najveći svjetski proizvođač zlata Proizvodnja zlata odvija se na svim kontinentima izuzev Antarktike. Zlato dolazi iz rudnika različitih veličina i vrsta, a dio zlata dobiva se i recikliranjem od nakita te industrijskog i elektroničkog otpada. Na individualnoj razini, Kina je jedan od najvećih proizvođača zlata u svijetu. U 2021. godina Kina je doprinosila s preko 9% ukupnoj globalnoj proizvodnji zlata odnosno radi se o približno 332 tone zlata. Nakon Kine, među najvećim svjetskim proizvođačima zlata nalazi se Ruska Federacija s 330.9 tona, Australija s 315.1 tona, Kanada s 192.9 tona, Sjedinjene Američke Države sa 186.8 tona, Gana sa 129.2 tona, Peru sa 127.3 tone, Meksiko sa 124.5 tona, Indonezija sa 117.5 te Južna Afrika sa 113.6 tona. 4. Polovica zlata na tržištu otpada na nakit Upotreba zlata prilično je raznolika, a njen najveći dio odnosi se na nakit s preko 2,189.8 tona ili 46.19% ukupne svjetske potražnje za zlatom u 2022. godini. Na tehnologiju odlazi oko 308.5 tona ili 6.51% ukupne globalne potražnje, na potražnju za investicijskim zlatom u obliku zlatnika i zlatnih poluga oko 1,106.8 tona odnosno 23.35%, dok je potražnja središnjih banaka koja je u posljednje vrijeme u snažnom porastu neviđenom u posljednjih pet desetljeća, iznosila približno 1,135.7 tona tj. 23.96%. U zemljama koje i dalje prati streloviti razvoj poput Indije i Kine, interes za zlatom sve više raste iz godine u godinu. Potražnja za zlatom ondje najistaknutija je tijekom sezonskih razdoblja festivala i blagdana kada se nakit u vidu zlata i srebra daruje na poklon bližnjima. Daljnjim gospodarskim napretkom ovakvih gospodarstava i izlaskom stotina milijuna ljudi iz siromaštva, mnogo građana ostvariti će kapital od kojeg će dio zasigurno htjeti ulagati u zlato kao instrument koji se tradicionalno smatra oblikom dugoročno zaštite vrijednosti imovine, osobito tijekom gospodarskih i društvenih kriza. 5. Četvrtina novog zlata na tržištu je reciklirana Upravo zahvaljujući činjenici da je zlato neuništivo, otvorena je mogućnost njegovog recikliranja. Zlato je otporno na koroziju, vlagu, vatru te različite kiseline, što znači da će za tisuću godina, biti u istom stanju kao što je danas i prije tisuća godina. Pored toga zlato je lagano za kovati, može se rastezati u tanke listiće te izvlačiti u duge žice.  Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, oko 75% ponude novog zlata u svijetu dolazi iz rudnika, dok se ostatak reciklira od nakita te industrijskog i elektroničkog otpada kao što smo prethodno spomenuli. Oko 90% recikliranog zlata dolazi od nakita, dok većina od preostalih 10% dolazi od stare tehnologije. Da bi se zlato uspješno recikliralo, također ga je potrebno obraditi i rafinirati. Izvori: https://www.gold.org/goldhub/data/how-much-gold https://www.gold.org/goldhub/data/gold-reserves-by-country https://www.gold.org/goldhub/data/gold-production-by-country https://www.gold.org/goldhub/data/gold-demand-by-country

Kroz život skupljamo predmete koji imaju i novčanu i sentimentalnu vrijednost, a krađa i požari ozbiljna su prijetnja našim dragocjenostima u privatnom i poslovnom okruženju. Ako ne poduzmete odgovarajuće mjere opreza kako biste zaštitili svoje dragocjenosti, rezultati mogu biti katastrofalni. Sefovi su postali gotovo neizostavna stvar u današnje vrijeme u privatnom i poslovnom sektoru. Bilo da su smješteni u vašem domu ili poslovnom prostoru, osim što pružaju sigurnost zaštitite vaših dragocjenosti na oba mjesta, u isto vrijeme, sef može osigurati da vaši predmeti budu zaštićeni i u teškim uvjetima, uključujući prirodne katastrofe (potres, poplava).   Postoji mnogo različitih vrsta sefova i svi služe u različite svrhe. Primat Logistika zauzela je vrlo važno mjestu u svijetu sigurnosti i svojim proizvodima nudi vam zaštitu vaših dragocjenosti. Prodajni savjetnici Primat Logistike pomoći će vam izbjeći uobičajene zamke vezane uz odabir sefa i dati vam savjete o tome što trebate uzeti u obzir kada želite odabrati pravi sef za zaštitu svojih dragocjenosti od provale i/ili požara. Visoko sigurnosne brave su također jedan od ključnih faktora sigurnosti, a norma EN 1300 je službena Europska norma po kojoj se određuje stupanj sigurnosti brave u četiri klase (A,B,C,D). Osim uobičajenih visoko sigurnosnih brava koje raspolažu kodovima za rukovoditelje (Mastercode), kodovima za korisnike (Usercode), vremenskom odgodom otvaranja (Time delay) te alarmnim kodovima, nove generacije pružaju i sistem visoko sigurnosnih brava za sefove sa upravljanjem na daljinu i ispisom logova, kao i mogućnosti kreiranja i slanja jednokratnih kodova koji su godinama bile specifični za CIT industriju, a danas ih sve više novčarskih institucija implementira kao dodatni sigurnosni aspekt kod pohrane vrijednosti. Najvrijednije i najvažnije stvari treba dobro zaštititi, a Primat Logistika vam pruža kvalitetna sigurnosna rješenja.